MEĐUNARODNE PRIČUVE

ažurirano 30. listopada 2014.

Upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske povjereno je, prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, hrvatskoj središnjoj banci. Kroz odgovore na pitanja o međunarodnim pričuvama doznajte više o toj važnoj zadaći HNB-a.

Što su međunarodne pričuve?

Međunarodne pričuve su, prema definiciji Međunarodnog monetarnog fonda, «inozemna imovina koja je pod kontrolom i na raspolaganju monetarne vlasti u svrhu izravnog financiranja neravnoteže u bilanci plaćanja te neizravnog reguliranja neravnoteže putem intervencija na deviznom tržištu radi utjecaja na tečaj te u ostale svrhe». Međunarodne pričuve mogu uključivati inozemna sredstva plaćanja u gotovini, devizne depozite u bankama, inozemne vrijednosnice, zlato i Posebna prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda.

Zašto zemlje drže međunarodne pričuve?

Zemlje drže međunarodne pričuve kako bi osigurale međunarodnu likvidnost zemlje, a time kredibilitet zemlje prema međunarodnoj zajednici, te omogućile lakši pristup međunarodnim tržištima kapitala.

Koja je optimalna razina međunarodnih pričuva?

Konsenzusa o tome koja je optimalna razina međunarodnih pričuva nema, no uvriježeno je pravilo da bi one trebale odgovarati barem vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od tri mjeseca. Oprez i iskustvo govore da su poželjnije više razine međunarodnih pričuva, pa tako inozemni ulagači kod procjene kreditnog rejtinga zemlje veliku važnost pridaju razini međunarodnih pričuva.

Kako se formiraju međunarodne pričuve Republike Hrvatske?

Međunarodne pričuve formiraju se otkupom deviza od poslovnih banaka i države (Ministarstva financija ). Međunarodne pričuve se također povećavaju temeljem ostvarene kamate na ukupna prethodna ulaganja, odnosno imovinu koja čini pričuve.

Kakva je valutna struktura međunarodnih pričuva Republike Hrvatske?

Valutna struktura međunarodnih pričuva određuje se temeljem 2 parametra, valutnoj strukturi inozemnog zaduženja Republike Hrvatske te valutnoj strukturi uvoza, što je praksa mnogih središnjih banaka.

Tko upravlja međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske?

Međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske upravlja Hrvatska narodna banka. Sustav upravljanja međunarodnim pričuvama je u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima odrednica pravilnog upravljanja pričuvama. Glavne smjernice za upravljanje pričuvama, odnosno strateške odluke vezane uz pričuve, prvenstveno s aspekta dozvoljene izloženosti rizicima, donosi Savjet Hrvatske narodne banke temeljem prijedloga Komisije za međunarodne pričuve. Za dnevno operativno upravljanje pričuvama odgovorna je Direkcija za upravljanje međunarodnim pričuvama i deviznom likvidnošću.

Koji su osnovni ciljevi upravljanja međunarodnim pričuvama?

Osnovi ciljevi upravljanja međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske su održavanje stabilnosti kune, održavanje odgovarajućeg stupnja likvidnosti za potrebe međunarodnih plaćanja te ostvarenje zadovoljavajućih prinosa uz adekvatno upravljanje rizicima kojima su pričuve izložene.

Kojim se načelima HNB rukovodi kod upravljanja međunarodnim pričuvama?

Hrvatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske na osnovu načela sigurnosti i likvidnosti: HNB održava visoku likvidnost pričuva i nisku izloženost rizicima, te uz dana ograničenja nastoji ostvariti povoljne stope prinosa svojih ulaganja. Spomenutim načelima se kod upravljanja međunarodnim pričuvama rukovode i središnje banke članice Europskog sustava središnjih banaka (ESCB).

Kakve prinose HNB može ostvariti upravljanjem međunarodnim pričuvama?

Kako je poznato u financijskoj teoriji, očekivana dobit proporcionalna je preuzetom riziku. S obzirom da su osnovna načela ulaganja međunarodnih pričuva HNB-a, kao i većine središnjih banaka, sigurnost, likvidnost, pa tek onda profitabilnost, čime je ograničeno izlaganje većim rizicima, prinosi na portfelje međunarodnih pričuva odraz su takve strategije ulaganja. HNB nastoji ostvariti što bolje prinose, no rezultati ovise prvenstveno o kretanjima na međunarodnim tržištima. Špekulativna ulaganja pretpostavljaju stupanj rizika kojim se mogu ostvariti i veliki gubici, na što HNB, kao ni većina središnjih banaka ne pristaje.

U koje financijske instrumente HNB može ulagati međunarodne pričuve?

Financijske instrumente u koje HNB može ulagati međunarodne pričuve precizno je utvrdio Savjet HNB-a u Odluci o upravljanju međunarodnim pričuvama.

S kojim se rizicima HNB susreće u upravljanju međunarodnim pričuvama?

Svaki financijski instrument u sebi sadržava različite rizike. Najvažniji rizici su slijedeći : kreditni rizik, kamatni rizik, valutni rizik, rizik likvidnosti i operativni rizik. Menadžeri za upravljanje portfeljem HNB-a imaju strogo definirane odrednice kojima se ograničavaju financijski rizici kojima su međunarodne pričuve izložene.

Kreditni rizik

Banka može zabilježiti gubitak ukoliko financijska institucija, kod koje je uložila sredstva, ne izmiri svoje obveze zbog bankrota ili nekog drugog razloga. Taj rizik naziva se kreditnim rizikom. Kao ni ostale središnje banke, ni HNB ne pokušava zaraditi dodatnu dobit neprimjerenim izlaganjem kreditnom riziku. HNB ima tri razine zaštite od kreditnih rizika:

  • HNB plasira sredstva samo partnerima najvišeg kreditnog rejtinga. U ocjeni kreditne sposobnosti osobita se pozornost posvećuje rejtinzima koje su objavile velike međunarodne agencije za procjenu rejtinga.
  • Plasmani pojedinim partnerima i zemljama su limitirani, čime se kreditni rizik diversificira.
  • Veliki dio plasmana je kolateraliziran, dakle osiguran tako da HNB prilikom deponiranja sredstava kod pojedine financijske institucije za osiguranje traži državne obveznice iste ili veće tržišne vrijednosti od vrijednosti plasiranih sredstava.

Kamatni rizik

Kamatni rizik proizlazi iz činjenice da se tržišna vrijednost instrumenata s fiksnim prinosom mijenja ovisno o promjeni kamatnih stopa na tržištu. Što su dospijeća obveznica duža, veći je pripadajući rizik promjene tržišne vrijednosti instrumenta. Najprihvaćenija mjera izloženosti kamatnom riziku jest prosječno vrijeme vezivanja (prosječno vrijeme do dospijeća – engl. duration). Kad kamatne stope rastu, bolji učinak imaju portfelji s kraćim prosječnim vremenom vezivanja, a kad kamatne stope padaju, bolji učinak imaju portfelji s duljim prosječnim vremenom vezivanja. HNB ima pažljivo definirane odrednice (tzv. referentne portfelje) kojima određuje prosječno vrijeme vezivanja portfelja HNB-a, što pomaže u ograničavanju kamatnog rizika.

Valutni rizik

Valutni rizik je najveći rizik u upravljanju međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske, a odnosi se na fluktuaciju međuvalutarnih odnosa kune prema dolaru i kune prema euru.

Rizik likvidnosti

Hrvatska narodna banka dužna je održavati dnevnu likvidnost međunarodnih pričuva u skladu  s preuzetim obvezama i mjerama monetarne i devizne politike.

Operativni rizik

Operativni rizik proizlazi iz poremećaja u utvrđenim procesima rada, iz neadekvatne upravljačke i organizacijske strukture, iz poremećaja i zastoja informatičkih sustava te iz eksternih rizika (prirodne nepogode, terorizam, vandalizam). Operativni rizik teže je kvantificirati nego ostale vrste rizika vezane za upravljanje međunarodnim pričuvama (kreditni rizik, valutni rizik, rizik promjene kamatnih stopa, rizik likvidnosti). Upravljanje operativnim rizikom podrazumijeva adekvatnu organizaciju internih procesa rada, zaposlenih i sustava banke, ali i preventivno djelovanje u odnosu na eksterne rizike. Hrvatska narodna banka kontinuiranim unaprjeđenjem upravljačkih informatičkih sustava i kompjuterske tehnologije, kao i internih procedura i kontrola radnih procesa poboljšava upravljanje operativnim rizikom, smanjujući time i izloženost tom riziku.

Duže vremenske serije (Statistički pregled)

Godišnje izvješće HNB-a

 

Devizne intervencije

SDDS

 

 

 

REFERENCE

PUBLIKACIJE
  Redovne

  Povremene

PROPISI:
 Odluke
MATERIJALI MMF-a