SEPA (engl. Single Euro Payments Area) – Jedinstveno područje plaćanja u eurima

ažurirano 16. veljače 2015.

SEPA omogućuje stvaranje jedinstvenog tržišta za platne usluge u kojemu je građanima, poslovnim subjektima i javnim tijelima moguće izvršavati bezgotovinske platne transakcije u eurima primjenom jedinstvenih modela i postupaka koji se jednako primjenjuju na cijelom SEPA području. SEPA područje obuhvaća 28 država članica Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

SEPA-u čine:

  • jedna valuta – euro,
  • jedan set platnih instrumenata (kreditni transfer, izravno terećenje i platna kartica),
  • zajednička pravna osnova,
  • zajednički tehnički standardi,
  • infrastruktura za obradu platnih transakcija i
  • zajednička poslovna pravila.

 

 

SEPA projekt u Europskoj uniji

Vodeće tijelo za razvoj SEPA-e jest Europsko platno vijeće (engl. European Payments Council), tijelo europskoga bankarskog sektora koje koordinira i donosi odluke iz područja platnog prometa. Europsko platno vijeće pridonosi integraciji tržišta za plaćanja u eurima tako što razvija, između ostalog, SEPA platne sheme koje definira pravilnicima (engl. Rulebooks) za SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje.

Članovi Europskoga platnog vijeća jesu banke, udruge banaka i institucije za platni promet. U aktivnostima svih radnih skupina Europskoga platnog vijeća kao promatrač sudjeluje i Europska središnja banka.

U radu Europskoga platnog vijeća sudjeluje i predstavnik Republike Hrvatske kojeg određuje Hrvatska udruga banaka.

S obzirom na to da Europsko platno vijeće čine samo predstavnici tržišta na strani ponude platnih usluga, Europska komisija i Europska središnja banka osnovale su Vijeće SEPA (engl. SEPA Council) i tako u upravljanje SEPA projektom uključile i stranu potražnje platnih usluga. Odlukom Europske središnje banke u prosincu 2013. Vijeće SEPA zamijenjeno je novim tijelom, Odborom za mala plaćanja u eurima (engl. Euro Retail Payments Board), u čijem radu sudjeluju predstavnici na strani ponude (bankarske zajednice, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac) i potražnje platnih usluga (predstavnici potrošača, trgovaca, poduzeća, malih i srednjih tvrtki, javnih administrativnih tijela) te središnje banke.

Migracija na SEPA-u provodi se unutar svake države članice u sklopu nacionalnih projekata za primjenu SEPA standarda.

 

SEPA projekt u Republici Hrvatskoj

Na inicijativu Nacionalnog odbora za platni promet (NOPP)1 , međuinstitucionalnog tijela koje pruža podršku funkcioniranju platnog prometa u Republici Hrvatskoj, pokrenut je nacionalni SEPA projekt.

Na 20. sjednici NOPP-a odlučeno je da SEPA projektom u Republici Hrvatskoj upravlja Nacionalni odbor za platni promet koji koordinira, usmjerava i prati djelovanje radnih skupina, raspravlja o otvorenim pitanjima te priprema izvješća o tijeku projekta. Više o radu Nacionalnog odbora za platni promet dostupno je na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.

Radna tijela SEPA projekta u Republici Hrvatskoj jesu Hrvatski odbor za SEPA koordinaciju (HOSK) i Hrvatski SEPA forum (HSF). Samostalni su u obavljanju svojih zadataka, a o izvršenim aktivnostima izvješćuju Nacionalni odbor za platni promet. Prema potrebi, radna tijela mogu osnivati posebne radne skupine.

Odluke o osnivanju radnih tijela SEPA projekta (Odluka o osnivanju Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju i Odluka o osnivanju Hrvatskog SEPA foruma) donesene su na sjednici NOPP-a u svibnju 2013. godine.

U upravljanju SEPA projektom u Republici Hrvatskoj sudjeluju Hrvatska narodna banka, kreditne institucije posredovanjem Hrvatske udruge banaka i Hrvatske gospodarske komore, Ministarstvo financija i Financijska agencija.

Slika 1. Organizacijska shema SEPA projekta u Republici Hrvatskoj

 

SEPA platni instrumenti

Radi ostvarivanja ciljeva postavljenih SEPA-om, razvijeni su novi platni instrumenti, i to SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje koji se koriste za plaćanja u eurima na cijelom SEPA području.

SEPA platni instrumenti koriste se u skladu sa SEPA platnim shemama, pri čemu SEPA sheme čine zajednički skup pravila, praksa i standarda dogovorenih na međubankovnoj razini. Te su sheme definirane SEPA pravilnicima (engl. Rulebooks), i to Pravilnikom za SEPA kreditni transfer i Pravilnikom za SEPA izravno terećenje. Pravila i standardi opisani u pravilnicima obvezujući su za pružatelje platnih usluga koji su pristupili SEPA platnim shemama. Isti set SEPA platnih instrumenata i jedinstvena pravila za SEPA sheme omogućuju korisnicima platnih usluga izvršenje bezgotovinskih platnih transakcija u eurima na jednak način i pod istim uvjetima na cijelom SEPA području.

Kreditni transfer
Kreditni transfer jest nacionalna ili prekogranična platna usluga kojom se račun za plaćanje primatelja plaćanja odobrava za platnu transakciju ili niz platnih transakcija na teret platiteljeva računa za plaćanje od strane pružatelja platne usluge kod kojeg se vodi platiteljev račun za plaćanje, na osnovi instrukcije koju daje platitelj.

Izravno terećenje
Izravno terećenje jest nacionalna ili prekogranična platna usluga za terećenje platiteljeva računa za plaćanje, kada platnu transakciju inicira primatelj plaćanja na osnovi suglasnosti platitelja.

Platne kartice
Platna kartica jest platni instrument koji svojem imatelju omogućuje plaćanje robe i usluga preko prihvatnog uređaja ili na daljinu i/ili koje omogućuje podizanje gotovog novca i/ili korištenje drugih usluga na bankomatu ili drugom samoposlužnom uređaju.

Migracijom na SEPA-u u Republici Hrvatskoj doći će do promjena postojećih platnih instrumenata i platne infrastrukture. Nacionalni odbor za platni promet donio je odluku da, osim platnih transakcija u eurima, nacionalnim SEPA projektom trebaju biti obuhvaćene i platne transakcije u kunama. Primjena SEPA standarda i na platne transakcije u kunama osigurava jedinstvenu tehnološku platformu u Republici Hrvatskoj za procesiranje platnih transakcija kao i preduvjete za daljnji razvoj platnih usluga u Republici Hrvatskoj u skladu s europskim standardima. Isto tako, time se omogućuje odgovarajuća priprema cjelokupnog sustava platnog prometa za buduće uvođenje eura kao službene valute.

 

Nacionalni plan migracije na SEPA-u

U svrhu pravodobnog provođenja hrvatskog SEPA projekta prema rokovima zadanima Uredbom (EU) br. 260/2012, kao i informiranja svih dionika SEPA projekta obuhvaćenih promjenama u području platnog prometa, Nacionalni odbor za platni promet prihvatio je Nacionalni plan migracije na SEPA-u. Ovim dokumentom obuhvaćen je detaljan opis plana aktivnosti i tijeka migracije na SEPA-u u Republici Hrvatskoj s unaprijed definiranim rokovima za njihovo izvršenje.

Nacionalni plan migracije na SEPA objavljen je na internetskoj stranici hrvatskog SEPA projekta.

 

Pravni okvir za SEPA-u

Pravni okvir za SEPA-u čine sljedeći propisi:

I.  Direktiva 2007/64/EZ

Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, kojom se mijenjaju i dopunjuju direktive 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te kojom se ukida Direktiva 97/5/EZ, pravna je osnova za stvaranje unutarnjeg tržišta platnih usluga u Europskoj uniji. Direktivom o platnim uslugama uspostavljena su jednaka pravila i uvjeti koji se primjenjuju na sve platne usluge u državama članicama Europske unije, čime je omogućeno jednostavno, učinkovito i sigurno izvršenje prekograničnih i nacionalnih platnih transakcija.

II.  Zakon o platnom prometu

Odredbe Direktive o platnim uslugama u Republici Hrvatskoj transponirane su u Zakon o platnom prometu (NN, br. 133/2009. i 136/2012.). Zakon o platnom prometu stupio je na snagu 1. siječnja 2011.

III.  Uredba (EZ) br. 924/2009

Uredbom (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici, kojom se ukida Uredba (EZ) br. 2560/2001, propisana je obvezna primjena jednakih naknada za prekogranična plaćanja (plaćanja između pružatelja platnih usluga koji se nalaze u različitim državama članicama Europske unije uključujući Norvešku, Island i Lihtenštajn) i odgovarajuća nacionalna plaćanja (plaćanja između pružatelja platnih usluga unutar države članice) u eurima.

Navedeno ne znači da su takve platne transakcije besplatne, već da pružatelji platnih usluga naplaćuju iste naknade za odgovarajuće platne transakcije neovisno o tome radi li se o nacionalnim ili prekograničnim platnim transakcijama.

Uredbom (EZ) br. 924/2009 također je propisana standardizacija u svrhu jednostavnijeg izvršenja prekograničnih plaćanja, odnosno korištenje međunarodnog broja bankovnog računa (IBAN) i identifikacijskoga koda banke (BIC).

IV.  Uredba (EU) br. 260/2012

Uredbom (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012., kojom se utvrđuju tehnički i poslovni zahtjevi za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 924/2009, propisani su krajnji rokovi za migraciju s postojećih nacionalnih kreditnih transfera i izravnih terećenja u eurima na SEPA sheme za kreditne transfere i izravna terećenja u skladu s definiranim pravilima i tehničkim standardima. Propisivanje krajnjih rokova bilo je nužno kako bi SEPA projekt bio dovršen na vrijeme, s obzirom na to da je SEPA preduvjet za daljnji razvoj jedinstvenog tržišta platnih usluga u Europskoj uniji.

Uredbom (EU) br. 260/2012 propisuje se obvezna primjena tehničkih standarda i definiranih pravila, kao što je korištenje međunarodnog broja bankovnog računa (IBAN) i standard za financijske poruke (ISO 20022 XML) za sve kreditne transfere i izravna terećenja u eurima u Europskoj uniji.

Države članice koje još nisu uvele euro, pa tako i Republika Hrvatska, obvezne su ispuniti SEPA zahtjeve propisane navedenom Uredbom najkasnije do 31. listopada 2016.

Države članice Europske unije koje su uvele euro imale su kao krajnji rok za migraciju na SEPA kreditne transfere i izravna terećenja do 1. veljače 2014. Navedeni je rok kasnije dodatno produljen na temelju Uredbe (EU) br. 248/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. kojom se mijenja Uredba (EU) br. 260/2012, i to do 1. kolovoza 2014.

V.  Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa

Odredbe navedenih Uredbi u Republici Hrvatskoj izravno se primjenjuju od pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2013.

U tu svrhu donesen je i Zakon o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa (NN, br. 54/2013.) kojim se definiraju nacionalna tijela nadležna za provođenje nadzora i rješavanje pritužaba, izvansudski pritužbeni postupci i postupak mirenja te prekršaji za postupanje protivno Uredbi (EZ) br. 924/2009 i Uredbi (EU) br. 260/2012.

VI.  Uredba (EZ) br. 1781/2006

Uredbom (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2006. o informacijama o platitelju koje prate prijenos novčanih sredstava propisuje se obveza pružateljima platnih usluga da uza sve prijenose sredstava omoguće pridružene informacije o platitelju, kako bi uvijek bilo moguće unatrag pratiti prijenos sredstava do samog platitelja, a u svrhu aktivnosti vezanih uz prevenciju, istragu i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.

Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju ova je Uredba bila uvedena u pravilnik Ministarstva financija – Pravilnik o sadržaju i vrsti podataka o uplatitelju koji prate elektronički prijenos novčanih sredstava, o obvezama pružatelja usluga plaćanja i o iznimkama od obveze prikupljanja podataka pri prijenosu novčanih sredstava (NN, br. 1/2009.).

Od ulaska Republike Hrvatske u EU ova Uredba primjenjuje se izravno (predmetni Pravilnik prestaje vrijediti).

 

SEPA infrastruktura za obračun i namiru platnih transakcija

Uredbom (EU) br. 260/2012 propisuje se obveza za upravitelje ili sudionike eurskih platnih sustava za mala plaćanja u Europskoj uniji da osiguraju tehničku interoperabilnost svojega platnog sustava s ostalim sustavima za mala plaćanja unutar EU-a.

Naime, infrastruktura za obradu i namiru platnih transakcija u SEPA okružju mora biti u mogućnosti obraditi SEPA plaćanja u eurima između svih sudionika SEPA sheme. Takvu je dostupnost svih sudionika u SEPA shemi, neovisno o tome u kojoj se državi SEPA područja nalaze, moguće osigurati uspostavom tehničke interoperabilnosti platnih infrastruktura.

Prije SEPA-e upravitelji platnih infrastruktura u pojedinim državama određivali su vlastita pravila i standarde za obradu plaćanja. U SEPA-i su pravila i standardi za obradu SEPA platnih transakcija jednaki u svim državama SEPA područja.

Nacionalnim Planom migracije na SEPA-u predviđeno je da se u Republici Hrvatskoj, prema dogovoru s hrvatskom bankovnom zajednicom, uspostavi jedinstvena platna infrastruktura za obračun nacionalnih i prekograničnih SEPA kreditnih transfera u eurima.

Hrvatska narodna banka imat će ulogu u omogućivanju interoperabilnosti nove platne infrastrukture s drugim platnim sustavima u SEPA području kao izravni sudionik u eurskom platnom sustavu iz druge države članice Europske unije.

Također, u svrhu vođenja eurskih računa banaka, Hrvatska narodna banka namjerava uspostaviti nacionalnu komponentu TARGET2 HR platnog sustava u kojem bi se namirivao obračun nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima.

 

Korisne poveznice

Sve informacije u vezi sa SEPA projektom u Republici Hrvatskoj nalaze se na službenoj internetskoj stranici hrvatskog SEPA projekta.

 

Video o SEPA-i

Europska središnja banka objavila je informativan video o SEPA-i s prijevodom na hrvatskom jeziku.

 

 

1  Temeljne zadaće Nacionalnog odbora za platni promet vezane su uz sve aspekte funkcioniranja platnog prometa u zemlji te se odnose, između ostaloga, na definiranje i predlaganje zajedničkih postupanja u platnom prometu u svrhu jedinstvene primjene zakonskih propisa i predlaganje smjernica razvoja platnog sustava u zemlji u skladu s direktivama EU-a i prihvaćenim međunarodnim standardima.

 

 

reference
publikacije
Bilten o bankama br. 3
Bilten o bankama br. 9
Godišnje izvješće
propisi
Zakon
Podzakonski propisi
Propisi EU