POVREMENE PUBLIKACIJE - PREGLEDI

 

 

Ljubinko Jankov

Problemi banaka: Uzroci, načini rješavanja i posljedice

P - 2
siječanj 2000.

Do sredine osamdesetih godina hrvatsko poslovno bankarstvo bilo je glavna poluga “mekog” proračunskog ogranićenja. Poslovne banke bile su pod kontrolom poduzeća osnivača, a njihova osnovna funkcija bilo je odobravanje što jeftinijih kredita svojim osnivačima. Proces reformiranja poslovnog bankarstva počeo je posljednjih 10 do 12 godina. Od tada su doneseni novi zakoni i drugi propisi primjereniji tržišnom gospodarstvu. Krajem 1991. godine provedena je tzv. linearna sanacija banaka kojom je otpisan najveći dio loših plasmana banaka. Linearna sanacija banaka nije sadržavala mjere koje bi dovele do promjena u poslovanju banaka. Banke su nastavile s odobravanjem kredita “svojim” poduzećima. Zato je već 1996. godine država bila prisiljena sanirati tri velike banke. Te su sanacije provedene znatno ozbiljnije, a temeljile su se na prijenosu loših plasmana banaka na posebnu agenciju, dokapitalizaciji, promjeni dioničara i promjeni uprava banaka. Nakon tih sanacija zabilježen je veliki pad kamatnih stopa. U 1998. godini izbila je nova bankovna kriza, koja je pogodila uglavnom nove banke u naglom usponu, koje su vodile vrlo agresivnu kamatnu politiku. Osnovni uzrok nove bankovne krize je neprimjerena kreditna politika tih banaka, a pojačali su je različiti eksterni šokovi. Središnja je banka počela intervenirati vrlo brzo, ali tek nakon izbijanja bankovne krize. Iako je došlo do propadanja mnogih banaka, ne može se govoriti o završetku bankovne krize. Postoji još mnogo unutarnjih slabosti u poslovanju banaka, kao što su ispreplitanje valutnog i kreditnog rizika, plasmani banaka u dionice poduzeća, ročna neusklađenost aktive i pasive te nesklad između nedostatka informacija o bankama i mogućnosti primjene propisa. Te unutarnje slabosti banaka otvaraju mogućnost nastanka sličnih bankovnih problema u budućnosti pa bi ih trebalo otklanjati na vrijeme. Dosadašnji fiskalni troškovi sanacije banaka mogu se procijeniti u iznosu od 31 posto BDP-a i svrstavaju Hrvatsku u zemlje s najvećim troškovima sanacije banaka.

PDF  136 KB